Milica Tomović, rediteljica: Svi smo izgradili svoje mikrokosmose da ne bismo odustali

U okviru besplatnog dostupnog online programa Jadranske mreže festivala biće prikazan i film „Kelti“ beogradske rediteljice Milice Tomović, nagrađen Srcem Sarajeva za najbolju režiju. O komornoj atmosferi devedesetih koje nikako ne prolaze, nužnosti izgradnje vlastitih malih svjetova u kojima se sigurno osjećamo, istorije koja ne prestaje da se ponavlja i ratovima koji nikako da prođu, Milica Tomović govorila […]

Asja Krsmanović, dramaturginja: Mi smo i dalje  vrlo primitivno društvo koje je spasilo samo ono malo godina emancipacije što smo imali u prošlom stoljeću 

Asja Krsmanović je bh. dramaturginja, scenaristica i selektorica. Zapravo, malo je poslova u filmskoj umjetnosti koje nije radila. Diplomirana je dramaturginja, posao za koji se školovala radila je u pozorištu, na radiju, televiziji, filmu. Režirala je i pisala je scenarije.  Od 2011. godine do danas radi kao koordinatorica Takmičarskog igranog, Takmičarskog kratkog i programa U fokusu, Sarajevo[…]

VANJA MATOVIĆ: Naša Nastasja Filipovna progovara eksplicitno i ona bira da ostane živa

„Mi smo očigledno, možda nesvjesno, ovom predstavom udarili u neku bitnu žicu koja treperi u ovom vremenu sada“ – riječi su kojima glumica Vanja Matović zaokružuje komentar na temu podijeljenih i veoma žustrih reakcija koje je izazvala premijera predstave Idiot, rađene u režiji bh. redateljice Selme Spahić u Narodnom pozorištu u Sarajevu.  Tim povodom, glumica Matović govorila je za[…]

Ajna Jusić: „Umjetnost jeste i ostaje ključna kao medijator između marginaliziranih identiteta i društva koje se neadekvatno ne suočava sa prošlošću“

Razgovarala: Vanja Šunjić Ajna Jusić je aktivistica i predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Kroz svoj angažman pokretala je brojne inicijative koje se tiču zaboravljene djece rata, među njima je i ime jednog roditelja. Ajna Jusić se 2019. godine obratila u Ujedinjenim nacijama u ime sve djece rođene zbog rata u BiH. Po njenoj životnoj priči je snimljen[…]

“Sigurno mjesto” raskida s narativima koji suicid pokušavaju motivirati

„Sigurno mjesto“, dugometražni film hrvatskog redatelja Juraja Lerotića, nježna i bolna priča o suicidu mladog čovjeka ispričana iz vizura njegovog brata i majke, osvojio je, ne samo niz strukovnih umjetničkih nagrada, nego i srca publike diljem svijeta. Osim što je 2022. godine „Sigurno mjesto“ nagrađeno Srcem Sarajeva za najbolji film, a Lerotić za najboljeg glumca, film je[…]

Svetozar Cvetković, glumac: Sve je izgubilo društveni značaj koji je nekad imalo

Razgovarala: Vanja Ratković Ono što je Daniel Day-Lewis za britansko i američko glumište, to je Svetozar Cvetković za region. Postoji nešto u boji Svetozarovog glasa i načinu izražavanja što odiše i snagom i krhkošću, što je decentno, rafinirano, a istovremeno i odlučno. Kako na sceni i ispred kamere, verujem, tako i van njih. Tokom karijere koja sada[…]

Branko Ćulibrk, direktor KVART-a: Svakodnevno se suočavamo sa nasiljem i prijetnjama ekstremističkih grupa, ali ne odustajemo

Bacajući sa sebe plašt palančkog kolektiviteta prividne sigurnosti sa željom da afirimišu slobodnu kulturu i umjetnost grupa volontera organizacije “Zdravo da ste” osnovala je Centar za mlade „KVART“ u Prijedoru. To je mirovno, ljudskopravaško, nestranačko, nevladino i neprofitno udruženje građana zasnovano na beskompromisnom poštovanju univerzalnih ljudskih vrijednosti kao što su mir, nenasilje, demokratija, sloboda, jednakost, poštovanje ljudskih prava,[…]

Kirstie Macleod, kreatorica „Crvene haljine“: „Stvaranje „Crvene haljine“ za mene je oduvijek predstavljalo kulturu mog života, koja je na haljinu imala ogroman utjecaj“ 

Projekat „Crvena haljina“, čiji je idejni tvorac britanska umjetnica Kirstie Macleod, predstavlja umjetničku platformu za žene diljem svijeta. Mnoge od njih su iz ranjivih kategorija i žive u siromaštvu, a ova platforma im nudi prostor da kroz vez ispričaju svoje lične priče.   Od 2009. do 2022. godine, komadi „crvene haljine“ putovali su svijetom i po njima se[…]

Maja Halilović, biodizajnerica: U budućnosti ćemo nositi odjeću od bakterija

Razgovarao: Slađan Tomić Vizija, revolucija, nauka, dizajn… su pojmovi i vodilje kojima je okupirana i na koje je fokusirana prva i jedina bosanskohercegovačka biodizajnerica Maja Halilović. Njen rad bio nam je nepoznat i neshvatljiv, sve dok nismo posjetili njenu radionicu, mjesto stvaranja biomaterijala. Uz jasno, ali opijajuće objašnjavanje Maja nas je vrlo brzo naučila šta su biomaterijali:[…]

OLJA RUNJIĆ, književnica i direktorica Festivala „Škure“:  Još uvijek sam zaljubljena u ljude,  i kad mi se najmanje sviđaju, zagledana sam u dobro u njima

Nakon što je završeno još jedno izdanje Međunarodnog festivala savremene književnosti Škure, razgovarale smo sa Oljom Runjić, osnivačicom i direktoricom Festivala. Pričale smo o životu na relaciji Beč-Šibenik-Sarajevo, provincijskim mentalitetima, iskustvu egzila, jeziku, teroru desnice i patrijarhata koji suvereno korača u naše prostore sloboda i inspiraciji koja (potencijalno) izvire iz ovakve zbilje. Olja Runjić piše prozu i[…]