Razgovarala: Katarina Koljević Alen Drljević je rođen u Sarajevu. Diplomirao je 2005. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Sa diplomskim filmom “Prva plata” osvoja EFA/UIP Award na 11. SFF-u nominaciju za nagradu Evropske filmske akademije za najbolji kratki film. Njegov dugometražni dokumentarni film “Karneval” prikazan je na festivalu dokumentarnog filma IDFA u dvije selekcije “First Appearance” […]
Razgovarala: Nikolina Todorović Foto: Mila Pejić „Gluma je i onda kada sedim u prevozu pa posmatram ljude oko sebe, kada zapažam nečije geste, izraz lica, kada se zapitam zašto mi se neko tako obratio danas, kako se oseća, zašto se ja danas ponašam ovako ili onako… To je svakodnevno istraživanje i uživanje u svemu tome“, kaže Vanja[…]
Foto: Ivan Buvinić Vladimir Gojun je montažer impresivnog filmskog opusa. Njegov dosadašnji rad podjednako obuhvata i igrana i dokumentarna ostvarenja, a našao se i u ulozi reditelja. Također potpisuje montažu i jedinog mockumentary filma (pseudodokumentarnog filma) sa prostora bivše Jugoslavije, “Hjuston, imamo problem”. Dobitnik je ugledne slovenačke nagrade “Vesna” za montažu filma “Rudar”, kao i za pomenuti[…]
Razgovarala: Lamija Milišić Povodom objavljivanja nove zbirke poezije “Spoticanja” (BIRN, 2021), sa pjesnikinjom Mirjanom Narandžić razgovarali smo o specifičnostima njenog umjetničkog izričaja, zavisnosti poezije o društvenom kontekstu u kojem nastaje te neodvojivosti lične od kolektivne historije. Vaša zbirka poezije Spoticanja objavljena je prošle godine, a odlikuje se motivima fragmentirane, ponekad zastranjene, lične historije lirskih ja. Zbirku otvara[…]
Kao najavljeni nastavak teksta objavljenog na portalu ukontaktu.org pod naslovom „Kultura treba dom“ (https://ukontaktu.org/kultura-treba-dom/), urađeno je komparativno istraživanje tri modela organizovanja prostora za kulturu koja sam uspio da nađem u Bosni i Hercegovini, a koje će biti predstavljeno u nastavku. U Bosni i Hercegovini trenutno možemo pronaći tri modela organizovanja prostora za kulturu, a to su javno[…]
“Nulti čas kulture sjećanja” Od završetka rata do danas Bosna i Hercegovina još uvijek institucionalno nije spremna da se suoči sa zločinima počinjenim tokom rata, jer političke elite na vlasti negiranju zločine, slave zločince kao heroje i grade ratnohuškačku politiku kao idealno sredstvo opstanka na vlasti i održavanja statusa quo. Za sada, tu ulogu u Bosni i[…]
Da mi je pre koju nedelju neko rekao da će nekoliko jaja bačenih na neki mural izazvati, bezmalo, tektonske poremećaje u anesteziranoj i skoro sasvim obamrloj Srbiji, ne bih verovala. No, desio se jadan mali prevrat, a kada se sagleda širi kontekst i razmotre okolnosti, postoje sasvim jasni pokazatelji i objašnjenja zašto je došlo do ovako burnih[…]
„Uvek se setim kako je Borka Pavićević govorila: Pa nije vam to ulica, bulevar, pa da možete preimenovati genocid. Zaista su ti ljudi nedostojni, cenkaju se. A neprestano govore – okrenimo novi list prema budućnosti. Čekajte, kojoj budućnosti? Leševa, mrtvih, ubijenih, budućnosti ratnih profitera?“, kaže Staša Zajović, jedna od osnivačica Žena u crnom koje su na ulicama[…]
Neki dan smo se moja najbolja prijateljica i ja u telefonskom razgovoru pokušavale dotaći svih mogućih tema dok joj beba spava. Kao i obično, naš razgovor se nekako preusmjerio na ženska pitanja. I stvarno, kad promislite, nije neobično što o njima toliko pričamo kad se većina naših iskustava temelji na rodnoj nejednakosti u našem društvu. Otud je,[…]
Nakon iznimno uspješne knjige priča „Zovite me Esteban“ koja je tokom šest godina od objavljivanja doživjela brojna izdanja i prevode, Lejla Kalamujić objavila je „Požuri i izmisli grad“, takođe izuzetnu prozu u izdanju beogradske feminističke izdavačke kuće Štrik.Između ove dvije knjige zagrebački Durieux objavio je „Šake pune oblaka“, koje objedinjuje tri autoričine drame – naslovnu, „Ljudožderka“ i „Ugasimo svjetlo“. Nakon što[…]