Goranka Matić (1949, Maribor, Slovenija) živi i radi u Beogradu. Diplomirala je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Fotografijom se bavi od 1980. godine, a objavljivala je u časopisima Jukebox, Start, Svijet, Polet, Omladinske novine, Duga, Liberation, Delo, Politika. Od osnutka Studentskog kulturnog centra (SKC) 1971. godine, stalna mu je saradnica, te jedna od urednica likovnog […]
“Rock je na neki način omogućio da na fotografijama ne budu samo mrtva priroda, aktovi i divni pejzaži u magli” Fotografkinja Goranka Matić je jedna od najvažnijih hroničarki osamdesetih i devedesetih godina i svih turbulentnih dešavanja koja su obilježila period iza nas. Kroz fotografije pisaca, muzičara, reditelja, političara, istorijskih događaja, kao i autoportrete, Matić je svjetlopisala posljednje[…]
Na koji način biti 𝗮𝗸𝘁𝗶𝘃𝗶𝘀𝘁𝗸𝗶𝗻𝗷𝗮-𝗮𝗸𝘁𝗶𝘃𝗶𝘀𝘁𝗮 utiče na naše 𝗺𝗲𝗻𝘁𝗮𝗹𝗻𝗼 𝘇𝗱𝗿𝗮𝘃𝗹𝗷𝗲? Kada nam je aktivizam lek, a kada teret? Kakav je to 𝗳𝗲𝗺𝗶𝗻𝗶𝘀𝘁𝗶𝗰̌𝗸𝗶 𝗽𝗿𝗶𝘀𝘁𝘂𝗽 mentalnom zdravlju? I 𝘻𝘢𝘴̌𝘵𝘰 𝘰 𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘵𝘦𝘮𝘢𝘮𝘢 𝘯𝘦 𝘨𝘰𝘷𝘰𝘳𝘪𝘮𝘰 𝘤̌𝘦𝘴̌𝘤́𝘦? Sagovornice Tamara Šmidling i Ivana Seratlić Dio serije razgovora u sklopu inicijative “Nismo odustale jer pamtimo” koja povezuje različite generacije žena koje se, svaka[…]
Dana 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, a atentat je iskorišten kao povod za Prvi svjetski rat, koji je obilježio početak 20. stoljeća. Tačno 100 godina kasnije Sarajevo obilježava sjećanje na događaje. Snimci, koje su snimili građani Sarajeva (mobilnim telefonima i malim kamerama), se izmjenjuju sa sekvencama iz istorijskih[…]
Arhitektura u Bosni i Hercegovini je razapeta između aktivizma i investicija. Rezultat je to činjenice da se u javnosti suštinski vodi rasprava između onih rješenja koja nude ideje kakav grad može da bude i onoga što se u stvarnosti razvija – između zahtjeva i planova vlasti, ulagača i biznisa te, konačno, u okvirima hroničnog razilaženja između raspoloživog[…]
Postjugoslavesnko društvo je ozbiljan industrijski razvoj prodalo za IKEA-u, nismo se prodali za zapadnjački konformizam, nego za iluziju konformizma. Za reklamu“, kaže Damir Markovina, glumac, filmski reditelj i dramski autor.Njegov iznimno uspješan dokumentarac „Čekaj me“ inspirisan je ličnim zanimanjem za odnos generacije koja je stvorila jugoslovensko društvo prema generaciji koja je to isto društvo rastočila.O baki skojevki,[…]
„Krajnja zloba, patologija ili ideološko ubeđenje nisu nužni kako bi pomogli pojedincu da počini beskrajno zlo“, citat je teoretičarke politike i filozofkinje Hane Arent koji mi se činio najprikladnijim za početak teksta o tako teškoj i bolnoj temi rata u Bosni i Hercegovini i Sarajeva pod granatama, tom gradu sa kojim sam odmah osetila povezanost i pripadnost.[…]
Kontra ima 32 godine, iza sebe 18 godina bavljenja rep muzikom, diplomu magistra ljudskih prava, sarajevsku adresu, stotine turneja, posjeta i snimanja, od Čelića i Teočaka do Los Angelesa i Tokija. Pred sami kraj rata iz opkoljenog Sarajeva kao dijete sa majkom odlazi za Jordan i Australiju. Vezanost za Sarajevo je ostala neraskidiva, zbog čega se vraća[…]
Prije par sedmica moj dvanaestogodišnji sin dao je svoju prvu izjavu u policiji u svojstvu svjedoka. Moja supruga dok je vozila po njega u školu drznula se da sirenom upozori vozača vespe da je zakrčio raskrsnicu. Zbog toga ju je isti pratio do škole, stao pored nje, opsovao joj, kroz otvoren prozor pljunuo joj u lice i[…]
U traganju za informacijom o tome kako generacije rođene u 21. vijeku u Bosni i Hercegovini posmatraju svoju budućnost u ovoj zemlji, put nas je doveo da Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini. Već 15 generacija je prošlo kroz organizaciju, a ova posljednja – koju predvode mladi rođeni 2003/4. godine – će ove godine imati priliku i[…]