Autor: Nedim Jahić

Mi smo ti koje smo čekali: Kako nova generacija vidi stvarnost Bosne i Hercegovine?

U traganju za informacijom o tome kako generacije rođene u 21. vijeku u Bosni i Hercegovini posmatraju svoju budućnost u ovoj zemlji, put nas je doveo da Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini. Već 15 generacija je prošlo kroz organizaciju, a ova posljednja – koju predvode mladi rođeni 2003/4. godine – će ove godine imati priliku i da prvi put izađe na izbore. Saznajte više o tome kako oni vide sadašnjost i zamišljaju budućnost BiH.

Lamija Lapo

Lamija Lapo ima 17 godina, živi u Konjicu i ide u 3. razred Opće gimnazije. Kroz razgovor, Lamija spominje nekoliko prilika koje pokazuju da mladi nevidljivim koracima mijenjaju stvarnost u kojoj žive.

„Činjenica je da mladi ne vide prilike izvan okvira koje nudi formalno obrazovanje. To se ne mijenja kroz generacije, ali svi oni koji su radili sa Asocijacijom srednjoškolaca su prepoznali koliko mali koraci mogu promijeniti stanje. Kroz učešće u „Socijalnom danu“ – gdje volontiranjem srednjoškolci doprinose prikupljanju sredstava za aktivnosti od značaja za mlade, prepoznajem kako uključeni volonteri vrlo jednostavno kroz rad i našu priču prepoznaju koliko je svaki pojedinac bitan da se napravi pomak. Kroz inicijativu „I kopija vrijedi“ kojom smo se izborili da se srednjoškolci mogu s ovjerenom kopijom dokumenata aplicirati na više fakulteta, otvorena su vrata na nekoliko univerziteta u BiH i odmah prepoznajete dobro koje angažman oko jedne ideje donosi“, dodaje Lapo.

Natalie Perić

Natalie Perić ima 18 godina, dolazi iz Usore i pohađa 4. razred MSŠ „Stjepan Radić“. Po završetku srednje škole planira upisati grafički dizajn i multimediju.

„Svaki dan radimo na tome da pružimo pomoć i drugim vršnjacima da pronađu neke nove prilike. Jednostavno, kada dolaziš iz male sredine mnogo je teže doći do informacije, prepoznati gdje može doprinijeti i uključiti se u šire tokove. Kroz ASuBiH sada vidim kako mladi ljudi postaju aktivisti, upoznajem ih širom zemlje i vidim u njima želju i ambiciju za promjenom. U takvom društvu se odmah osjećate sretnije i sigurnije. Moramo početi više vjerovati u sebe, da izađemo iz sigurnih zona i otkrijemo u čemu smo dobri“, dodaje Natalie.

Ismar Ajkunić

Ismar Ajkunić je učenik 3. razreda Treće gimnazije u Sarajevu, a dolazi iz Gradačca.

“Prepoznajem da se u posljednjih nekoliko godina dogodio neki pomak u mom rodnom gradu. Premda još radimo na tome da imamo adekvatne prostore za mlade i stvorimo ono što se birokratski naziva ‘strateški okvir’, u praksi su se stvari otvorile. Ja sam se aktivirao jer sam htio da putujem zemljom, vidim kako sve izgleda, upoznam nove ljude. Danas doprinosim tome da drugi prepoznaju Asocijaciju kao platform i prostor za rast. Naš moto je uvijek ‘nemoj biti tih’, i to je uvijek najbolja poruka za generacije koje dolaze”, napominje Ismar.

Klara Pušeljić

Klara Pušeljić, ima 18 godina i dolazi iz Odžaka. Svoje srednjoškolske dane posvećuje radu sa srednjoškolcima/kama iz sjeveroistočnog dijela BiH, kao njihova mentorica.

 „Mladi u našoj zemlji često govore da ovdje nema dovoljno prilika. Ja imam osjećaj da sam prečesto za neke super stvari čula pitanje ‘zašto za ovo ranije nismo znali?’. Moramo grabiti prilike, iskoristiti ovo vrijeme i prepoznati šta je ono u čemu smo dobri, u čemu smo najbolji, i kako možemo doprinijeti da stvari krenu na bolje u zajednicama u kojima smo odrasli“, poručuje Klara.

„Sistem nas čini pasivnim, mislim da moramo odlučiti da izađemo iz postavljenih okvira i formiramo budućnost na jedan drugačiji način“, nadovezuje se Lamija.

Marko Leko

Marko Leko dolazi iz Posušja. Ovaj osamnaestogodišnjak, vjeruje da mladi mogu donijeti napredak u zajednici.

“U Posušju mladi čine veliki udio stanovništva, imamo pozitivne primjere, aktivne klubove i organizacije, obnovljene školske ustanove i formiran centar za mlade. S druge strane, izazovi u mojoj sredini su slični izazovima koji postoje u drugim malim zajednicama, da pokrenu promjenu na sebi ili u svojoj okolini. Moja poruka bi bila da naša generacija ne smije posustati, te da pronađu dovoljno vremena, snage i hrabrosti kako bi unaprijedili život i društvo u kojem žive. Mnogi svojim primjerom pokazuju da je to moguće. Nadam se da ih na to ohrabruje i sve što radi Asocijacija srednjoškolaca u BiH”, podvlači Marko.

Emilija Savić

Emilija Savić dolazi iz Rogatice, a ove godine završava 4. razred gimnazije. Emilija vjeruje da se društvo može osloniti na srednjoškolce i da treba vjerovati u ideje koje donose nove generacije.

“Motivisati srednjoškolce da se bore za sebe i svoju budućnost je najbolje što možemo uraditi. Vjerujem da samo trebamo biti uporni, ako ne bude prvi koraka – i ljudi na koje se možemo osloniti, teško da će to neko treći uraditi za nas”, dodaje Emilija.

Tamara Miljić

Priča nas vodi do Tamare Miljić, koja u Tesliću pohađa 4. razred – smjer farmaceutski tehničar. Tamara je jedan od pokretača i osnivačica Centra za mlade u Tesliću, i mnogi je prepoznaju po njenom neumornom radu za zajednicu. Tamara je danas i predsjednica Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

“Ono što mene najviše čini srećnom jeste kada vidim sve stvari koje su srednjoškolci i srednjoškolke postigli zahvaljujući povezivanju i zajedništvu. Mi, srednjoškolci i srednjoškolke danas učestvujemo kao sagovornici za teme koje nas se tiču.  Ja se uvijek vodim onim da je bolje pokušati i napraviti grešku, nego nikada ne pokušati i onda se zbog toga kajati godinama. Vjerujem da mladi imaju taj prostor da mogu pokušati, imaju više slobode i iz toga mogu napraviti važan iskorak”, zaključuje Tamara.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovinu okuplja nove generacije koje su odrasle u stanju permanentne krize u našoj zemlji. Pa ipak, njihove poruke ohrabruju, a njihov optimizam i uvjerenje da je bolja budućnost moguća, služi kao putokaz cijelom društvu. Čini se da su oni baš ti koje smo čekali.

Nedim Jahić je diplomirani pravnik, rođen je u Sarajevu 1989. godine, a prepoznatljiv je po radu sa lokalnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Radi za različite međunarodne i domaće razvojne programe kao savjetnik za komunikacije. U svom radu je posvećen temama ljudskih prava, sa posebnim zanimanjem za pitanja uloge dijaspore, te položaja izbjeglih, raseljenih lica i povratnika. Na ove teme je pisao za medije u zemlji i regionu, a radio je kao fikser i istraživačka podrška za brojne međunarodne istraživače i novinare. Osnivač je Foruma za saradnju i istraživanja, organizacije koja se bavi pitanjima integracije i zaštite ljudskih prava povratničke populacije u istočnoj Bosni. Radio je na razvoju međunarodne saradnje i komunikacija Memorijalnog centra Srebrenica. Trenutno je član tima AIRE centra, poznate britanske organizacije za zaštitu ljudskih prava sa kojom radi u regionu.

Related Posts

OLJA RUNJIĆ, književnica i direktorica Festivala „Škure“:  Još uvijek sam zaljubljena u ljude,  i kad mi se najmanje sviđaju, zagledana sam u dobro u njima

Nakon što je završeno još jedno izdanje Međunarodnog festivala savremene književnosti Škure, razgovarale smo sa Oljom Runjić, osnivačicom i direktoricom Festivala. Pričale smo o životu na relaciji Beč-Šibenik-Sarajevo, provincijskim mentalitetima, iskustvu egzila, jeziku, teroru desnice i patrijarhata koji suvereno korača u naše prostore sloboda i inspiraciji koja (potencijalno) izvire iz ovakve zbilje. Olja Runjić piše prozu i […]

Mladost u egzilu

Pitanje mladosti u današnjem vremenu je neriješeno pitanje. Živimo u vremenu u kojem vlada kult mladosti koji nam mladost oslikava kao najbolji period života, svi žele da ostanu mladi, da budu lijepi i vitalni. Danas je mladost na tronu čovječanstva. Uporedo se odvija surova stvarnost, u kojoj je omladina izložena lutanjima, izgubljenosti, nezaposlenosti, socijalnoj marginalizaciji i sveopštoj[…]