Goranka Matić

Goranka Matić (1949, Maribor, Slovenija) živi i radi u Beogradu. Diplomirala je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Fotografijom se bavi od 1980. godine, a objavljivala je u časopisima Jukebox, Start, Svijet, Polet, Omladinske novine, Duga, Liberation, Delo, Politika. Od osnutka Studentskog kulturnog centra (SKC) 1971. godine, stalna mu je saradnica, te jedna od urednica likovnog programa i kustosica Umjetničke galerije Sretna nova. Od 1978. do 1980. vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu. Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka njezin je rad posebno značajan na području rock fotografije, kada je napravila brojne omote albuma za neke od najpoznatijih rock bendova na ovim prostorima.
Bila je urednica fotografije u tjedniku Vreme i dnevnom listu Politika, a od 2010. radi na Radio-televiziji Srbije u Direkciji za umjetnost.
Osam godina predavala je foto novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Članica je ULUPUDS-a od 1986. godine, izlagala je u zemlji i inozemstvu, dobitnica je Nagrade 39. Listopadskog salona, ​​zatim Nagrade Osvajanje slobode 2002., Politike 2004. i Godišnje nagrade ULUPDS-a 2005. godine. Objavila je knjige Dani boli i ponosa i Deset godina protiv. Udruženje novinara Srbije dodijelilo je Goranki Matić Nagradu za životno djelo za 2019. Radi kao docentica na Odsjeku za digitalnu umjetnost Fakulteta za medije i komunikacije. Njeni radovi nalaze se u zbirci Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.

1984
Goran Vejvoda, 1980
Margita Stefanović Magi, 1986
Dušan Makavejev, 1986
Film, 1981
Sa koncerta grupe Šarlo Akrobata u SKC, 1980

Idoli, Atelje 212, 1982
Đorđe Balašević, 1989

Related Posts

OLJA RUNJIĆ, književnica i direktorica Festivala „Škure“:  Još uvijek sam zaljubljena u ljude,  i kad mi se najmanje sviđaju, zagledana sam u dobro u njima

Nakon što je završeno još jedno izdanje Međunarodnog festivala savremene književnosti Škure, razgovarale smo sa Oljom Runjić, osnivačicom i direktoricom Festivala. Pričale smo o životu na relaciji Beč-Šibenik-Sarajevo, provincijskim mentalitetima, iskustvu egzila, jeziku, teroru desnice i patrijarhata koji suvereno korača u naše prostore sloboda i inspiraciji koja (potencijalno) izvire iz ovakve zbilje. Olja Runjić piše prozu i […]

Mladost u egzilu

Pitanje mladosti u današnjem vremenu je neriješeno pitanje. Živimo u vremenu u kojem vlada kult mladosti koji nam mladost oslikava kao najbolji period života, svi žele da ostanu mladi, da budu lijepi i vitalni. Danas je mladost na tronu čovječanstva. Uporedo se odvija surova stvarnost, u kojoj je omladina izložena lutanjima, izgubljenosti, nezaposlenosti, socijalnoj marginalizaciji i sveopštoj[…]