Gola umjetnost ili gola istina o provincijskom Sarajevu?

Izvor: InterviewBa / Razgovarala: Rubina Čengić Vraćamo li se u srednji vijek s digitalnim aparatima, pitaju glumac i plesačica Marko Mandić i Leja Jurišić, koji su višestruko nagrađivanim peformansom Together uzburkali duhove Sarajeva. U pocastu „Čitaj više, misli više“ Mandić i Jurišić ekskluzivno govore o „kurcšlusu“ koji je nastao u Sarajevu, o lažnom i pravom moralu, o […]

 Alban Ukaj: “Kada je umjetnost u pitanju ne vidim razliku između golog i obučenog umjetnika.”

Izvor: BUKA Magazin / Slađan Tomić 29.06.2022. Foto: Igor Huzbašić Prenosimo izjavu glumca Albana Ukaja za BUKU povodom prekida šestosatnog umjetničkog performansa “Together” slovenačkog umjetnika Marka Mandića i umjetnice Leje Jurišić. Zastupnik SDA Haris Zahiragić je pozvao policiju koja je prekinula performans a kaznila umjetnike. Alban Ukaj kaže da je pogubno da nam parameter za umjetnost bude[…]

Udahnuti život Beogradu 

U uvodnom obraćanju, pred publikom u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju tokom manifestacije udruženja „Kontakt“ pod nazivom „Sarajevo u Beogradu“, fotograf Damir Šagolj, istakao je važnost tog događaja, te naglasio da nam je danas ta veza potrebnija nego ikad. U daljem objašnjenju iskoristiće i fotografsko iskustvo, pa će reći da je za dobru fotografiju potrebna određena distanca[…]

Goranka Matić

Goranka Matić (1949, Maribor, Slovenija) živi i radi u Beogradu. Diplomirala je istoriju umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Fotografijom se bavi od 1980. godine, a objavljivala je u časopisima Jukebox, Start, Svijet, Polet, Omladinske novine, Duga, Liberation, Delo, Politika. Od osnutka Studentskog kulturnog centra (SKC) 1971. godine, stalna mu je saradnica, te jedna od urednica likovnog[…]

Goranka Matić: Ja sam jedna istorija koja se polako kasetira

“Rock je na neki način omogućio da na fotografijama ne budu samo mrtva priroda, aktovi i divni pejzaži u magli” Fotografkinja Goranka Matić je jedna od najvažnijih hroničarki osamdesetih i devedesetih godina i svih turbulentnih dešavanja koja su obilježila period iza nas. Kroz fotografije pisaca, muzičara, reditelja, političara, istorijskih događaja, kao i autoportrete, Matić je svjetlopisala posljednje[…]

Mentalno zdravlje i aktivizam

Na koji način biti 𝗮𝗸𝘁𝗶𝘃𝗶𝘀𝘁𝗸𝗶𝗻𝗷𝗮-𝗮𝗸𝘁𝗶𝘃𝗶𝘀𝘁𝗮 utiče na naše 𝗺𝗲𝗻𝘁𝗮𝗹𝗻𝗼 𝘇𝗱𝗿𝗮𝘃𝗹𝗷𝗲? Kada nam je aktivizam lek, a kada teret? Kakav je to 𝗳𝗲𝗺𝗶𝗻𝗶𝘀𝘁𝗶𝗰̌𝗸𝗶 𝗽𝗿𝗶𝘀𝘁𝘂𝗽 mentalnom zdravlju? I 𝘻𝘢𝘴̌𝘵𝘰 𝘰 𝘰𝘷𝘪𝘮 𝘵𝘦𝘮𝘢𝘮𝘢 𝘯𝘦 𝘨𝘰𝘷𝘰𝘳𝘪𝘮𝘰 𝘤̌𝘦𝘴̌𝘤́𝘦?⁣ Sagovornice Tamara Šmidling i Ivana Seratlić Dio serije razgovora u sklopu inicijative “Nismo odustale jer pamtimo” koja povezuje različite generacije žena koje se, svaka[…]

Jedan dan u Sarajevu

Dana 28. juna 1914. godine Gavrilo Princip je izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, a atentat je iskorišten kao povod za Prvi svjetski rat, koji je obilježio početak 20. stoljeća. Tačno 100 godina kasnije Sarajevo obilježava sjećanje na događaje. Snimci, koje su snimili građani Sarajeva (mobilnim telefonima i malim kamerama), se izmjenjuju sa sekvencama iz istorijskih[…]

Dunja Krvavac; Kako je arhitektura izašla iz okvira ‘radnog vremena’: Razgovor bez povoda

Arhitektura u Bosni i Hercegovini je razapeta između aktivizma i investicija. Rezultat je to činjenice da se u javnosti suštinski vodi rasprava između onih rješenja koja nude ideje kakav grad može da bude i onoga što se u stvarnosti razvija – između zahtjeva i planova vlasti, ulagača i biznisa te, konačno, u okvirima hroničnog razilaženja između raspoloživog[…]

PodCast sa Damirom Markovinom

Postjugoslavesnko društvo je ozbiljan industrijski razvoj prodalo za IKEA-u, nismo se prodali za zapadnjački konformizam, nego za iluziju konformizma. Za reklamu“, kaže Damir Markovina, glumac, filmski reditelj i dramski autor.Njegov iznimno uspješan dokumentarac „Čekaj me“ inspirisan je ličnim zanimanjem za odnos generacije koja je stvorila jugoslovensko društvo prema generaciji koja je to isto društvo rastočila.O baki skojevki,[…]

Istina i ljubav, ključni saveznici u procesu pomirenja  

„Krajnja zloba, patologija ili ideološko ubeđenje nisu nužni kako bi pomogli pojedincu da počini beskrajno zlo“, citat je teoretičarke politike i filozofkinje Hane Arent koji mi se činio najprikladnijim za početak teksta o tako teškoj i bolnoj temi rata u Bosni i Hercegovini i Sarajeva pod granatama, tom gradu sa kojim sam odmah osetila povezanost i pripadnost.[…]