Postjugoslavesnko društvo je ozbiljan industrijski razvoj prodalo za IKEA-u, nismo se prodali za zapadnjački konformizam, nego za iluziju konformizma. Za reklamu“, kaže Damir Markovina, glumac, filmski reditelj i dramski autor.
Njegov iznimno uspješan dokumentarac „Čekaj me“ inspirisan je ličnim zanimanjem za odnos generacije koja je stvorila jugoslovensko društvo prema generaciji koja je to isto društvo rastočila.
O baki skojevki, majci, današnjem Mostaru, sinovima nekadašnjih boraca koji žele uništiti sve što je jugoslovenskim modernizam i socijalizam donio govorio je u našem podcastu.
Sa Damirom Markovinom razgovarao je Dragan Markovina, istoričar, književnik i medijski autor.
Ukontaktu donosi jedan bratski razgovor o obiteljskim pričama koje su postale predmetom filmske i dramske interpretacije ali i o specifičnostima savremenih uvjeta življenja.
Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je istoričar, publicist i pisac. U periodu od 2004., do 2014. radio je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, tokom čega je stekao titulu doktora znanosti i docenturu iz povijesti. Pisao je za brojne regionalne portale i časopise, a danas je redovni kolumnist portala telegram.hr, sarajevskog Oslobođenja i beogradskog Peščanika te urednik i voditelj televizijske emisije ‘U kontru sa Draganom Markovinom’ na O kanalu. Autor je niza znanstvenih članaka i knjiga ‘Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja’ (2014), ‘Tišina poraženog grada’ (2015), ‘Jugoslavenstvo poslije svega (2015)’, ‘Povijest poraženih’ (2015), ‘Doba kontrarevolucije’ (2017), ‘Usamljena djeca juga’ (2018), ‘Jugoslavija u Hrvatskoj (1918.-2018.): od euforije do tabua’ (2018.) i ‘Libanon na Neretvi: kultura sjećanja i zaborava’ (2019.) Dobitnik je nagrade ‘Mirko Kovač’ za knjigu ‘Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja’ i nagrade Zdravko Grebo’ za kritički esej te utemeljitelj Korčula after Partyja. Član je PEN centra Bosne i Hercegovine.
